Prva zrcala potječu još iz kamenog doba, kada su ljudi vodene površine koristili kao prirodna zrcala. Kasnije su počeli koristiti polirano kamenje poput opsidijana, koji je nakon poliranja davao dovoljno glatku i sjajnu površinu da odražava sliku. Ta su zrcala pronađena, primjerice, u Anatoliji (današnja Turska) i datiraju oko 6000. pr.
Prva prava umjetna zrcala došla su iz starog Egipta i Mezopotamije oko 3000. godine pr. Izrađivana su od poliranog metala poput bakra i bronce i često su imali zaobljeni oblik. Ova zrcala su se koristila ne samo za osobnu njegu, već i kao ritualni predmeti.
Brončano zrcalo iz željeznog doba 80-120 pr. Kr. (lijevo)
Autor: Pax, izvor: National Museum of Wales / Amgueddfa Cymru, Wikimedia Commons, licence CC BY-SA 3.0.
Grci i Rimljani usavršili su tehniku izrade metalnih zrcala, često ih izrađujući od bronce ili srebra. Zrcala su postala uobičajen dio svakodnevnog života, ali i alat za znanstvenike, primjerice Arhimed je navodno pomoću zrcala fokusirao sunčeve zrake i zapalio neprijateljske brodove.
Tijekom srednjeg vijeka, posebno u islamskom svijetu,zrcala su se počela izrađivati od metala presvučenog tankim slojem srebra ili žive. U Europi je proizvodnja zrcala bila složena i skupa, što ih je činilo luksuznim predmetom. Zrcala su u umjetnosti često prikazivana kao simbol uzaludnosti i prolaznosti.
U 13. stoljeću venecijanski su majstori počeli proizvoditi prva staklena zrcala. Koristili su kristalno staklo presvučeno tankim slojem žive. Venecija je postala središte industrije zrcala i njezina su zrcala bila visoko cijenjena u cijeloj Europi. Proces proizvodnje bio je strogo čuvana tajna, a majstori koji su ga znali bili su pod strogom zaštitom. Špijuni su čak bili poslani da otkriju tajne proizvodnje.
U 17. stoljeću izrada zrcala proširila se u Francusku, gdje je Luj XIV. potaknuo razvoj umjetnosti. Godine 1665. U palači Versailles osnovana je poznata galerija zrcala. Tijekom tog razdoblja tehnika izrade zrcala se stalno usavršavala i zrcala su postajala sve pristupačnija. Galerija zrcala u Versaillesu, koja sadrži 357 zrcala, postala je simbol luksuza i bogatstva.
Zrcadlová galerie v paláci Versailles
Industrijska revolucija donijela je nove metode izrade zrcala. Počele su se koristiti nove kemikalije i tehnike koje su omogućile masovnu proizvodnju kvalitetnih zrcala po nižoj cijeni. Ta su zrcala imala staklenu podlogu s tankim slojem srebra na poleđini.
U 20. stoljeću proizvodnja zrcala postala je još učinkovitija zahvaljujući napretku kemikalija i tehnologije. Moderna zrcala najčešće se izrađuju od ravnog stakla presvučenog slojem srebra ili aluminija, što osigurava visoku refleksivnost i kvalitetu slike.
Današnja zrcala nalaze primjenu ne samo u kućanstvu i kozmetičkoj industriji, već i u naprednim znanstvenim i tehnološkim primjenama. Na primjer, teleskopi koriste zrcala za promatranje udaljenih objekata u svemiru. Optička vlakna i laseri druga su područja u kojima zrcala igraju ključnu ulogu.
Zrcala također imaju bogatu simboliku i primjenu u kulturi i umjetnosti. U književnosti i mitologiji često predstavljaju prozor u druge svjetove ili istinu koja se drugačije ne može vidjeti. U priči o Snjeguljici, na primjer, čarobno zrcalo je izvor istine i sukoba. U modernoj umjetnosti umjetnici često koriste zrcala za istraživanje identiteta i percepcije.
Povijest zrcala svjedočanstvo je ljudske želje za samospoznajom i tehnološkim napretkom. Od jednostavnog poliranog kamenja i metalnih ploča do sofisticiranih znanstvenih uređaja, zrcala nam pružaju ne samo sliku našeg fizičkog oblika, već i prozor u svemir i mikrokozmos. Zrcala su i dalje važan alat koji odražava naša prošla i buduća otkrića.
Sigurno plaćanje 
Jamstvo kvalitete
+385 1 6700 568
info@artalo.hr
